Sredinom travnja javnosti se predstavila mreža karlovačkih udruga u nezavisnoj kulturi KA-operativa. Pokrenuta u okviru istoimenog projekta Udruge za kreativni razvoj Domaći u suradnji s partnerskim organizacijama iz Karlovca, mreža KA-operativa nastoji okupiti što više udruga, inicijativa i pojedinaca te uspostaviti platformu koja će zagovarati bolju poziciju nezavisne kulturne scene u gradu, počevši od uvjeta i mjesta za rad, financiranja do vidljivosti i razvoja publike. 

U okviru projekta KA-operativa predviđeno je održavanje više edukacija i studijskih posjeta te drugih aktivnosti jačanja mreže, no možda najvažniji zadatak koji si je mreža postavila jest pokretanje komunikacije s lokalnom upravom kako bi se unaprijedila pozicija nezavisne kulturne scene i kulture mladih u Karlovcu. Organizacije uključene u mrežu KA-operativa žele aktivno sudjelovati u kreiranju gradske kulturne politike, u prvom planu kako bi potaknuli otvaranje i uređenje prostora za aktivnosti nezavisne kulture.

Povodom osnivanja KA-operative i organiziranja javne tribine na temu potrebe dodjeljivanja, otvaranja i upravljanja javnog prostora namijenjenog karlovačkoj sceni, zamolili smo koordinatora mreže Domagoja Šavora i asistenta na projektu Denisa Mikšića da ukratko predstave mrežu.

KP: Zašto i kako nastaje KA-operativa? 

DM: Potreba za boljim okvirom za bavljenje nezavisnom kulturom u Karlovcu postoji već čitav niz godina. Uz nepostojanje lokalne kulturne politike direktan povod za povezivanje više organizacija tijekom protekle godine bilo je nepostojanje infrastrukture za programe nezavisne kulturne scene u Karlovcu, koji se gotovo u potpunosti odvijaju tijekom ljetnih mjeseci dok se s hladnijim vremenom aktivnosti sporadično odvijaju u za to neadekvatnim prostorima.

DŠ: Ono što nas je dodatno potaknulo da oformimo mrežu je prisutnost dovoljnog broja organizacija koje redovito rade programe i događanja nezavisne kulture, a godinama se bore s problemom prostora za djelovanje. Prvenstveno je to klupski prostor, a također i izvedbeni prostor, rezidencijalni prostor itd. Osim toga se stvorilo nezadovoljstvo načinima prepoznatljivosti i marginalizacije nezavisne kulture koja zapravo svojim sadržajima u Karlovcu konkurira u odnosu na one u institucijama. Jedan od važnih aspekata u cijeloj priči su i kriteriji financiranja programa nezavisne kulture.

KP: Koje udruge i inicijative su se do sada uključile u KA-operativu i koji su njihovi programski fokusi? 

DŠ: Trenutno je u mrežu uključeno 10 organizacija i jedna neformalna inicijativa iz različitih nezavisno-kulturnih sfera, od organizatora festivala, koncerata, partija, performansa do organizacija s višegodišnjim iskustvom u zagovaranju i lokalnim politikama. Početne partnerske organizacije su udruge Studio 8, Free Dance, Carpe Diem, Poluga i Domaći, a naknadno su se priključili Kinoklub Karlovac, Eko Pan, Ka-Matrix, Kajda, Izvan fokusa i neformalna skupina karlovačkih breakera.

KP: Obraća li se primarno KA-operativa Gradu Karlovcu ili je ona i platforma putem koje će se karlovačka nezavisna scena promovirati “prema van”, tj. lakše surađivati s udrugama i pojedincima u Hrvatskoj i regiji? 

DM: Prva ideja KA-operative upravo je povezivanje aktera na lokalnoj sceni te artikulacija svojih potreba prema lokalnoj upravi, ali i široj javnosti. Iako se već gotovo deset godina u okviru raznih festivalskih događanja u Karlovac dovode programi s nezavisne kulturne scene sam termin nezavisna kultura upravo je stavljen na lokalnu agendu početkom godine kroz više-manje sustavno djelovanje nekoliko organizacija. Dio organizacija uključenih u mrežu duže vrijeme surađuje s udrugama, inicijativama i pojedincima iz Hrvatske i šire no i dalje nam se čini da je ta interakcija s drugim sredinama nedovoljno vidljiva i prepoznata u Karlovcu. Prometna, organizacijska i informativna povezanost s drugim sredinama u Hrvatskoj i regiji nedovoljno se koristi pa, što se tiče suradnje, više se radi o “ekscesima” nego pravilu.

KP: Prilikom predstavljanja inicijative napomenuli ste kako je dio aktivnosti već održan početkom godine. Možete li istaknuti neke od njih i naznačiti smjer kretanja KA-operative u ovoj godini? 

DŠ: Prvih par mjeseci ove godine smo proveli u okrupnjavanju mreže, u kojem smo od početnih pet članica narasli na sadašnjih jedanaest. U veljači smo odradili radionicu o javnim politikama gdje smo se dotakli i zagovaračkih alata, dok smo u ožujku posjetili AKC Mediku gdje smo odslušali i o povijesti i modelu upravljanja zagrebačkog Pogona. U ostatku godine nas čeka posjet Puli i Rojcu, strateško planiranje mreže, radionica zagovaranja i jedno vikend događanje koncertnog tipa u koji su uključeni članovi mreže. Nakon što se formira nova gradska vlast počet ćemo i kontinuirano se sastajati s njima na mjesečnoj razini i rješavati tekuća pitanja i potrebe organizacija u nezavisnoj kulturi. Pisani trag našeg cijelog ovogodišnjeg procesa prezentirat ćemo krajem godine putem pisma preporuke gradskim vlastima na temu stanja nezavisne kulture i koraka koje je važno poduzeti kao bi se situacija poboljšala.

KP: Koji su problemi u Karlovcu gorući i kojima se KA-operativa mora najprije posvetiti?

DŠ: Vjerojatno najznačajniji pomak napravilo je naše otvoreno pismo gradskim vlastima i ostatku javnosti po pitanju uređenja male scene Hrvatskog doma. Tu smo postigli dobre rezultate kritizirajući ishitrenost odlučivanja gradske uprave te zahtijevajući transparentnost. Osigurali smo pomak u dijalogu koji se još uvijek nastavlja kroz seriju radionica u organizaciji gradske uprave, uveli smo termin centra za nezavisnu kulturu, prezentirali model upravljanja u vidu javne ustanove koji je prihvaćen kao najbolji te napravili procjene potreba za prostorima organizacija u nezavisnoj kulturi. Trenutno nam je glavna preokupacija organizacija javne tribine koja će se održati krajem travnja, a na kojoj ćemo predstaviti problematiku organizacija u vidu prostora za djelovanje, a koja će se simbolički održati na maloj sceni Hrvatskog doma. Kontaktirati ćemo i kandidate na lokalnim izborima, predstavnike odjela za društvene djelatnosti, medije i sve zainteresirane i nadamo se da ćemo svojim prezentiranjem još više otvoriti oči budućim gradskim vlastodršcima.

DM: Uz samo pitanje infrastrukture problematika se širi na općenitu poziciju neinstitucionalne kulture u gradu, počevši od traženja prostora z produkciju pa sve do nepostojanja gradske kulturne politike. Zbog navedenih problema postoji potreba za mogućnosti provedbe programa tijekom cijele godine, mogućnosti smještaja i rada umjetnika na rezidencijalnim programima u za to adekvatnim uvjetima, kontinuitet programskih sadržaja, razvoj publike, a sve to uz jasan i transparentan model upravljanja.

KP: Za 30. travnja najavljena je javna tribina s temom potrebe dodjeljivanja, otvaranja i upravljanja javnog prostora namijenjenog nezavisnoj kulturnoj sceni. S obzirom na dosadašnje upravljanje Grada Hrvatskim domom i reakcija nezavisne scene na donesene odluke, možete li nas izvijestiti o trenutnoj situaciji s tim prostorom? 

DM: Situacija s Hrvatskim domom je i dalje prilično zamršena. Formalno je i dalje na snazi ugovor kojim Grad Karlovac daje zgradu u koncesiju Hrvatskoj seljačkoj stranci na 99 godina dok je upravo u procesu potpisivanje ugovora između Grada i gradske tvrtke Mladost d.o.o. o upravljanju dijelom zgrade, klubom Mala Scena.

Prostor Male Scene (radi se o pozornici velike dvorane Hrvatskog doma) i pripadajuće prostorije obnovljeni su početkom godine na što su se također oglasile i udruge okupljene u KA-operativu. Komentari su bili na sam početak procesa obnove o kome je javnost bila izviještena tek kad su radovi počeli, o detaljima izvedbe nisu konzultirani relevantni akteri na lokalnoj sceni, niti su bili definirani namjena, model upravljanja, rukovođenja i programiranja. Nakon reakcije od strane udruga i dijela medija krenula je komunikacija između Grada i javnosti putem nekoliko savjetovanja što je rezultiralo nacrtom Pravilnika o korištenju Male Scene na koji se zainteresirana javnost može očitati i poslati komentare i prijedloge do 3. svibnja. Otvaranje Male Scene, kao i upravljanje prostorom od strane gradske tvrtke Mladost d.o.o. treba biti samo prijelazna faza u obnovu ostalih prostora Hrvatskoga doma kao ustanove namijenjene djelovanju i razvoju nezavisne kulturne scene.

Preuzeto s: www.kulturpunkt.hr